U italijanskom jeziku postoje četiri glavna načina glagola: indikativ, konjunktiv, kondicional i imperativ. Svaki od ovih načina služi za izražavanje različitih namera, radnji ili stanja.
Indikativ govori o činjenicama, konjunktiv o sumnjama i željama, kondicional o hipotetičkim situacijama, a imperativ za naredbe i zahteve.
Pravilno savladavanje svih ovih načina omogućava vam da lako izrazite razne misli i osećanja u svakodnevnom razgovoru.
Ha volteggiato nel ballo con grazia. (Luigi Pirandello, Il Fu Mattia Pascal)
volteggiare :
vol|teg|già|re
: (accento grave)
indicativo volteggiare. Izjavni način glagola volteggiare
Tempo semplice
volteggiare presente |
||
io | volteggio |
🔊
|
tu | volteggi |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggia |
🔊
|
noi | volteggiamo |
🔊
|
voi | volteggiate |
🔊
|
loro | volteggiano |
🔊
|
Tempo semplice
volteggiare imperfetto |
||
io | volteggiavo |
🔊
|
tu | volteggiavi |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggiava |
🔊
|
noi | volteggiavamo |
🔊
|
voi | volteggiavate |
🔊
|
loro | volteggiavano |
🔊
|
Tempo semplice
volteggiare futuro semplice |
||
io | volteggerò |
🔊
|
tu | volteggerai |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggerà |
🔊
|
noi | volteggeremo |
🔊
|
voi | volteggerete |
🔊
|
loro | volteggeranno |
🔊
|
Tempo semplice
volteggiare passato remoto |
||
io | volteggiai |
🔊
|
tu | volteggiasti |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggiò |
🔊
|
noi | volteggiammo |
🔊
|
voi | volteggiaste |
🔊
|
loro | volteggiarono |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare futuro anteriore |
||
io | avrò volteggiato |
🔊
|
tu | avrai volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | avrà volteggiato |
🔊
|
noi | avremo volteggiato |
🔊
|
voi | avrete volteggiato |
🔊
|
loro | avranno volteggiato |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare passato prossimo |
||
io | ho volteggiato |
🔊
|
tu | hai volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | ha volteggiato |
🔊
|
noi | abbiamo volteggiato |
🔊
|
voi | avete volteggiato |
🔊
|
loro | hanno volteggiato |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare trapassato prossimo |
||
io | avevo volteggiato |
🔊
|
tu | avevi volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | aveva volteggiato |
🔊
|
noi | avevamo volteggiato |
🔊
|
voi | avevate volteggiato |
🔊
|
loro | avevano volteggiato |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare trapassato remoto |
||
io | ebbi volteggiato |
🔊
|
tu | avesti volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | ebbe volteggiato |
🔊
|
noi | avemmo volteggiato |
🔊
|
voi | aveste volteggiato |
🔊
|
loro | ebbero volteggiato |
🔊
|
Opšte informacije o indikativu (Indicativo) italijanskih glagola
Izjavni način (Indicativo) je jedan od osnovnih načina glagola u italijanskom jeziku, korišćen za izražavanje radnji, stanja ili događaja koji se smatraju stvarnim ili sigurnim. Koristi se za opisivanje činjenica, svakodnevnih rutina i objektivnih situacija.
Na primer, rečenice kao „Io vado al mercato“ ili „Loro studiano per l'esame“ ilustruju upotrebu izjavnoga načina za prenošenje konkretnih informacija.
Ovaj način može se konjugovati u različitim vremenima, kao što su sadašnje, prošlo i buduće, što omogućava precizno određivanje vremena radnji. Razumevanje izjavnoga načina je ključno za efikasnu komunikaciju i razumevanje nijansi italijanskog jezika.
congiuntivo volteggiare. Konjunktiv glagola volteggiare
Tempo semplice
volteggiare congiuntivo presente |
||
io | volteggi |
🔊
|
tu | volteggi |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggi |
🔊
|
noi | volteggiamo |
🔊
|
voi | volteggiate |
🔊
|
loro | volteggino |
🔊
|
Tempo semplice
volteggiare congiuntivo imperfetto |
||
io | volteggiassi |
🔊
|
tu | volteggiassi |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggiasse |
🔊
|
noi | volteggiassimo |
🔊
|
voi | volteggiaste |
🔊
|
loro | volteggiassero |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare congiuntivo passato |
||
io | abbia volteggiato |
🔊
|
tu | abbia volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | abbia volteggiato |
🔊
|
noi | abbiamo volteggiato |
🔊
|
voi | abbiate volteggiato |
🔊
|
loro | abbiano volteggiato |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare congiuntivo trapassato |
||
io | avessi volteggiato |
🔊
|
tu | avessi volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | avesse volteggiato |
🔊
|
noi | avessimo volteggiato |
🔊
|
voi | aveste volteggiato |
🔊
|
loro | avessero volteggiato |
🔊
|
Opšte informacije o konjunktivu (Congiuntivo) italijanskih glagola
Konjunktiv (Congiuntivo) je osnovni način glagola u italijanskom jeziku, korišćen za izražavanje nesigurnosti, želja, emocija i hipotetičkih situacija. Upotrebljava se kada se govori o radnjama koje nisu sigurne ili stvarne, kao što su slučajevi sumnje ili mogućnosti.
Na primer, rečenice kao „Spero che tu venga“ ili „Se avessi tempo, partirei“ ilustruju upotrebu konjunktiva za izražavanje stanja uma ili događaja koji zavise od uslova.
Ovaj način može se pojaviti u različitim vremenima, kao što su sadašnje i prošlo, i ključan je za nijansiranu komunikaciju i izražavanje složenih misli u italijanskom jeziku.
condizionale volteggiare. Kondicional glagola volteggiare
Tempo semplice
volteggiare condizionale presente |
||
io | volteggerei |
🔊
|
tu | volteggeresti |
🔊
|
lui/lei/Lei | volteggerebbe |
🔊
|
noi | volteggeremmo |
🔊
|
voi | volteggereste |
🔊
|
loro | volteggerebbero |
🔊
|
Tempo composto
volteggiare condizionale passato |
||
io | avrei volteggiato |
🔊
|
tu | avresti volteggiato |
🔊
|
lui/lei/Lei | avrebbe volteggiato |
🔊
|
noi | avremmo volteggiato |
🔊
|
voi | avreste volteggiato |
🔊
|
loro | avrebbero volteggiato |
🔊
|
Opšte informacije o kondicionalu (Condizionale) italijanskih glagola
Kondicional (Condizionale) je osnovno glagolsko stanje u italijanskom jeziku, koje se koristi za izražavanje radnji ili stanja koja zavise od određenih uslova. Često se koristi za izražavanje želja, molbi ili hipotetičkih situacija koje nisu izvesne.
Na primer, rečenice kao što su "Vorrei un caffè" ili "Se avessi più tempo, viaggerei di più" pokazuju kako se kondicional koristi za izražavanje situacija koje zavise od određenih okolnosti.
Ovo glagolsko stanje može se konjugovati u sadašnjem i prošlom vremenu i ključno je za jasno izražavanje i prenošenje složenih misli na italijanskom jeziku.
imperativo volteggiare. Imperativ glagola volteggiare
volteggiare imperativo |
||
tu | volteggia |
🔊
|
noi | volteggiamo |
🔊
|
voi | volteggiate |
🔊
|
volteggiare congiuntivo esortativo |
||
Lei | volteggi |
🔊
|
Che lui/lei | volteggi |
🔊
|
Che loro | volteggino |
🔊
|
Opšte informacije o imperativu (Imperativo) italijanskih glagola
Imperativ (Imperativo) je važan način glagola u italijanskom jeziku, korišćen za davanje naredbi, uputstava ili saveta. Oblikuje se za drugo lice jednine, drugo lice množine i prvo lice množine.
Na primer, rečenice kao „Fai attenzione!“ ili „Parlate lentamente!“ pokazuju kako se imperativ može koristiti za direktnu i jasnu komunikaciju. Izraz „Andiamo!“ koji označava poziv da se nešto zajedno uradi, takođe je primer imperativa.
Međutim, važno je napomenuti da imperativ nema oblike za treće lice jednine i množine. U tim slučajevima se koristi konjunktiv za izražavanje želja ili preporuka na nežniji način. Ova osobina čini italijanski jezik jedinstvenim, jer konjunktiv donosi notu ljubaznosti i delikatnosti u razgovore.
Poznavanje imperativa i njegova pravilna upotreba su ključni za efikasnu komunikaciju i održavanje prijateljskog tona u svakodnevnim interakcijama.
Evo zašto je važno koristiti naš trener za konjugaciju pri učenju italijanskog!
Konjugacija glagola je jedan od najzahtevnijih delova italijanskog jezika, a njeno savladavanje zahteva redovno vežbanje.
Uz naš interaktivni alat možete vežbati na zabavan i personalizovan način, savladavajući i najčešće korišćene glagole, kao i one složenije. Naš trener vam pomaže da poboljšate tačnost i brzinu, čineći vaše izražavanje tečnijim.
Bilo da ste početnik ili napredni korisnik, naš trener konjugacije pomoći će vam da podignete svoje jezičke veštine na viši nivo!