🔍
    sense 1v
    sense 2v
    U italijanskom jeziku postoje četiri glavna načina glagola: indikativ, konjunktiv, kondicional i imperativ. Svaki od ovih načina služi za izražavanje različitih namera, radnji ili stanja.
    Indikativ govori o činjenicama, konjunktiv o sumnjama i željama, kondicional o hipotetičkim situacijama, a imperativ za naredbe i zahteve.
    Pravilno savladavanje svih ovih načina omogućava vam da lako izrazite razne misli i osećanja u svakodnevnom razgovoru.
    Loro hanno stimato il costo del progetto. (Dante Alighieri, Divina Commedia)
    stimare :
    sti||re : (accento grave)

    indicativo stimare. Izjavni način glagola stimare


    Tempo semplice

    stimare presente

    io stimo
    🔊
    tu stimi
    🔊
    lui/lei/Lei stima
    🔊
    noi stimiamo
    🔊
    voi stimate
    🔊
    loro stimano
    🔊
    Tempo semplice

    stimare imperfetto

    io stimavo
    🔊
    tu stimavi
    🔊
    lui/lei/Lei stimava
    🔊
    noi stimavamo
    🔊
    voi stimavate
    🔊
    loro stimavano
    🔊

    Tempo semplice

    stimare futuro semplice

    io stimerò
    🔊
    tu stimerai
    🔊
    lui/lei/Lei stimerà
    🔊
    noi stimeremo
    🔊
    voi stimerete
    🔊
    loro stimeranno
    🔊
    Tempo semplice

    stimare passato remoto

    io stimai
    🔊
    tu stimasti
    🔊
    lui/lei/Lei stimò
    🔊
    noi stimammo
    🔊
    voi stimaste
    🔊
    loro stimarono
    🔊

    Tempo composto

    stimare futuro anteriore

    io avrò stimato
    🔊
    tu avrai stimato
    🔊
    lui/lei/Lei avrà stimato
    🔊
    noi avremo stimato
    🔊
    voi avrete stimato
    🔊
    loro avranno stimato
    🔊
    Tempo composto

    stimare passato prossimo

    io ho stimato
    🔊
    tu hai stimato
    🔊
    lui/lei/Lei ha stimato
    🔊
    noi abbiamo stimato
    🔊
    voi avete stimato
    🔊
    loro hanno stimato
    🔊

    Tempo composto

    stimare trapassato prossimo

    io avevo stimato
    🔊
    tu avevi stimato
    🔊
    lui/lei/Lei aveva stimato
    🔊
    noi avevamo stimato
    🔊
    voi avevate stimato
    🔊
    loro avevano stimato
    🔊
    Tempo composto

    stimare trapassato remoto

    io ebbi stimato
    🔊
    tu avesti stimato
    🔊
    lui/lei/Lei ebbe stimato
    🔊
    noi avemmo stimato
    🔊
    voi aveste stimato
    🔊
    loro ebbero stimato
    🔊

    Opšte informacije o indikativu (Indicativo) italijanskih glagola

    Izjavni način (Indicativo) je jedan od osnovnih načina glagola u italijanskom jeziku, korišćen za izražavanje radnji, stanja ili događaja koji se smatraju stvarnim ili sigurnim. Koristi se za opisivanje činjenica, svakodnevnih rutina i objektivnih situacija.
    Na primer, rečenice kao „Io vado al mercato“ ili „Loro studiano per l'esame“ ilustruju upotrebu izjavnoga načina za prenošenje konkretnih informacija.
    Ovaj način može se konjugovati u različitim vremenima, kao što su sadašnje, prošlo i buduće, što omogućava precizno određivanje vremena radnji. Razumevanje izjavnoga načina je ključno za efikasnu komunikaciju i razumevanje nijansi italijanskog jezika.

    congiuntivo stimare. Konjunktiv glagola stimare


    Tempo semplice

    stimare congiuntivo presente

    io stimi
    🔊
    tu stimi
    🔊
    lui/lei/Lei stimi
    🔊
    noi stimiamo
    🔊
    voi stimiate
    🔊
    loro stimino
    🔊
    Tempo semplice

    stimare congiuntivo imperfetto

    io stimassi
    🔊
    tu stimassi
    🔊
    lui/lei/Lei stimasse
    🔊
    noi stimassimo
    🔊
    voi stimaste
    🔊
    loro stimassero
    🔊

    Tempo composto

    stimare congiuntivo passato

    io abbia stimato
    🔊
    tu abbia stimato
    🔊
    lui/lei/Lei abbia stimato
    🔊
    noi abbiamo stimato
    🔊
    voi abbiate stimato
    🔊
    loro abbiano stimato
    🔊
    Tempo composto

    stimare congiuntivo trapassato

    io avessi stimato
    🔊
    tu avessi stimato
    🔊
    lui/lei/Lei avesse stimato
    🔊
    noi avessimo stimato
    🔊
    voi aveste stimato
    🔊
    loro avessero stimato
    🔊

    Opšte informacije o konjunktivu (Congiuntivo) italijanskih glagola

    Konjunktiv (Congiuntivo) je osnovni način glagola u italijanskom jeziku, korišćen za izražavanje nesigurnosti, želja, emocija i hipotetičkih situacija. Upotrebljava se kada se govori o radnjama koje nisu sigurne ili stvarne, kao što su slučajevi sumnje ili mogućnosti.
    Na primer, rečenice kao „Spero che tu venga“ ili „Se avessi tempo, partirei“ ilustruju upotrebu konjunktiva za izražavanje stanja uma ili događaja koji zavise od uslova.
    Ovaj način može se pojaviti u različitim vremenima, kao što su sadašnje i prošlo, i ključan je za nijansiranu komunikaciju i izražavanje složenih misli u italijanskom jeziku.

    condizionale stimare. Kondicional glagola stimare


    Tempo semplice

    stimare condizionale presente

    io stimerei
    🔊
    tu stimeresti
    🔊
    lui/lei/Lei stimerebbe
    🔊
    noi stimeremmo
    🔊
    voi stimereste
    🔊
    loro stimerebbero
    🔊
    Tempo composto

    stimare condizionale passato

    io avrei stimato
    🔊
    tu avresti stimato
    🔊
    lui/lei/Lei avrebbe stimato
    🔊
    noi avremmo stimato
    🔊
    voi avreste stimato
    🔊
    loro avrebbero stimato
    🔊

    Opšte informacije o kondicionalu (Condizionale) italijanskih glagola

    Kondicional (Condizionale) je osnovno glagolsko stanje u italijanskom jeziku, koje se koristi za izražavanje radnji ili stanja koja zavise od određenih uslova. Često se koristi za izražavanje želja, molbi ili hipotetičkih situacija koje nisu izvesne.
    Na primer, rečenice kao što su "Vorrei un caffè" ili "Se avessi più tempo, viaggerei di più" pokazuju kako se kondicional koristi za izražavanje situacija koje zavise od određenih okolnosti.
    Ovo glagolsko stanje može se konjugovati u sadašnjem i prošlom vremenu i ključno je za jasno izražavanje i prenošenje složenih misli na italijanskom jeziku.

    imperativo stimare. Imperativ glagola stimare


    stimare imperativo

    tu stima
    🔊
    noi stimiamo
    🔊
    voi stimate
    🔊

    stimare congiuntivo esortativo

    Lei stimi
    🔊
    Che lui/lei stimi
    🔊
    Che loro stimino
    🔊

    Opšte informacije o imperativu (Imperativo) italijanskih glagola

    Imperativ (Imperativo) je važan način glagola u italijanskom jeziku, korišćen za davanje naredbi, uputstava ili saveta. Oblikuje se za drugo lice jednine, drugo lice množine i prvo lice množine.
    Na primer, rečenice kao „Fai attenzione!“ ili „Parlate lentamente!“ pokazuju kako se imperativ može koristiti za direktnu i jasnu komunikaciju. Izraz „Andiamo!“ koji označava poziv da se nešto zajedno uradi, takođe je primer imperativa.
    Međutim, važno je napomenuti da imperativ nema oblike za treće lice jednine i množine. U tim slučajevima se koristi konjunktiv za izražavanje želja ili preporuka na nežniji način. Ova osobina čini italijanski jezik jedinstvenim, jer konjunktiv donosi notu ljubaznosti i delikatnosti u razgovore.
    Poznavanje imperativa i njegova pravilna upotreba su ključni za efikasnu komunikaciju i održavanje prijateljskog tona u svakodnevnim interakcijama.

    Evo zašto je važno koristiti naš trener za konjugaciju pri učenju italijanskog!

    Konjugacija glagola je jedan od najzahtevnijih delova italijanskog jezika, a njeno savladavanje zahteva redovno vežbanje.
    Uz naš interaktivni alat možete vežbati na zabavan i personalizovan način, savladavajući i najčešće korišćene glagole, kao i one složenije. Naš trener vam pomaže da poboljšate tačnost i brzinu, čineći vaše izražavanje tečnijim.
    Bilo da ste početnik ili napredni korisnik, naš trener konjugacije pomoći će vam da podignete svoje jezičke veštine na viši nivo!