🔍
    sense 1v
    sense 2v
    U italijanskom jeziku postoje četiri glavna načina glagola: indikativ, konjunktiv, kondicional i imperativ. Svaki od ovih načina služi za izražavanje različitih namera, radnji ili stanja.
    Indikativ govori o činjenicama, konjunktiv o sumnjama i željama, kondicional o hipotetičkim situacijama, a imperativ za naredbe i zahteve.
    Pravilno savladavanje svih ovih načina omogućava vam da lako izrazite razne misli i osećanja u svakodnevnom razgovoru.
    Ha preso una decisione importante. (Dante Alighieri, Divina Commedia)
    verbo irregolare
    prendere :
    prèn|de|re : (accento grave)

    indicativo prendere. Izjavni način glagola prendere


    Tempo semplice

    prendere presente

    io prendo
    🔊
    tu prendi
    🔊
    lui/lei/Lei prende
    🔊
    noi prendiamo
    🔊
    voi prendete
    🔊
    loro prendono
    🔊
    Tempo semplice

    prendere imperfetto

    io prendevo
    🔊
    tu prendevi
    🔊
    lui/lei/Lei prendeva
    🔊
    noi prendevamo
    🔊
    voi prendevate
    🔊
    loro prendevano
    🔊

    Tempo semplice

    prendere futuro semplice

    io prenderò
    🔊
    tu prenderai
    🔊
    lui/lei/Lei prenderà
    🔊
    noi prenderemo
    🔊
    voi prenderete
    🔊
    loro prenderanno
    🔊
    Tempo semplice

    prendere passato remoto

    io presi
    🔊
    tu prendesti
    🔊
    lui/lei/Lei prese
    🔊
    noi prendemmo
    🔊
    voi prendeste
    🔊
    loro presero
    🔊

    Tempo composto

    prendere futuro anteriore

    io avrò preso
    🔊
    tu avrai preso
    🔊
    lui/lei/Lei avrà preso
    🔊
    noi avremo preso
    🔊
    voi avrete preso
    🔊
    loro avranno preso
    🔊
    Tempo composto

    prendere passato prossimo

    io ho preso
    🔊
    tu hai preso
    🔊
    lui/lei/Lei ha preso
    🔊
    noi abbiamo preso
    🔊
    voi avete preso
    🔊
    loro hanno preso
    🔊

    Tempo composto

    prendere trapassato prossimo

    io avevo preso
    🔊
    tu avevi preso
    🔊
    lui/lei/Lei aveva preso
    🔊
    noi avevamo preso
    🔊
    voi avevate preso
    🔊
    loro avevano preso
    🔊
    Tempo composto

    prendere trapassato remoto

    io ebbi preso
    🔊
    tu avesti preso
    🔊
    lui/lei/Lei ebbe preso
    🔊
    noi avemmo preso
    🔊
    voi aveste preso
    🔊
    loro ebbero preso
    🔊

    Opšte informacije o indikativu (Indicativo) italijanskih glagola

    Izjavni način (Indicativo) je jedan od osnovnih načina glagola u italijanskom jeziku, korišćen za izražavanje radnji, stanja ili događaja koji se smatraju stvarnim ili sigurnim. Koristi se za opisivanje činjenica, svakodnevnih rutina i objektivnih situacija.
    Na primer, rečenice kao „Io vado al mercato“ ili „Loro studiano per l'esame“ ilustruju upotrebu izjavnoga načina za prenošenje konkretnih informacija.
    Ovaj način može se konjugovati u različitim vremenima, kao što su sadašnje, prošlo i buduće, što omogućava precizno određivanje vremena radnji. Razumevanje izjavnoga načina je ključno za efikasnu komunikaciju i razumevanje nijansi italijanskog jezika.

    congiuntivo prendere. Konjunktiv glagola prendere


    Tempo semplice

    prendere congiuntivo presente

    io prenda
    🔊
    tu prenda
    🔊
    lui/lei/Lei prenda
    🔊
    noi prendiamo
    🔊
    voi prendiate
    🔊
    loro prendano
    🔊
    Tempo semplice

    prendere congiuntivo imperfetto

    io prendessi
    🔊
    tu prendessi
    🔊
    lui/lei/Lei prendesse
    🔊
    noi prendessimo
    🔊
    voi prendeste
    🔊
    loro prendessero
    🔊

    Tempo composto

    prendere congiuntivo passato

    io abbia preso
    🔊
    tu abbia preso
    🔊
    lui/lei/Lei abbia preso
    🔊
    noi abbiamo preso
    🔊
    voi abbiate preso
    🔊
    loro abbiano preso
    🔊
    Tempo composto

    prendere congiuntivo trapassato

    io avessi preso
    🔊
    tu avessi preso
    🔊
    lui/lei/Lei avesse preso
    🔊
    noi avessimo preso
    🔊
    voi aveste preso
    🔊
    loro avessero preso
    🔊

    Opšte informacije o konjunktivu (Congiuntivo) italijanskih glagola

    Konjunktiv (Congiuntivo) je osnovni način glagola u italijanskom jeziku, korišćen za izražavanje nesigurnosti, želja, emocija i hipotetičkih situacija. Upotrebljava se kada se govori o radnjama koje nisu sigurne ili stvarne, kao što su slučajevi sumnje ili mogućnosti.
    Na primer, rečenice kao „Spero che tu venga“ ili „Se avessi tempo, partirei“ ilustruju upotrebu konjunktiva za izražavanje stanja uma ili događaja koji zavise od uslova.
    Ovaj način može se pojaviti u različitim vremenima, kao što su sadašnje i prošlo, i ključan je za nijansiranu komunikaciju i izražavanje složenih misli u italijanskom jeziku.

    condizionale prendere. Kondicional glagola prendere


    Tempo semplice

    prendere condizionale presente

    io prenderei
    🔊
    tu prenderesti
    🔊
    lui/lei/Lei prenderebbe
    🔊
    noi prenderemmo
    🔊
    voi prendereste
    🔊
    loro prenderebbero
    🔊
    Tempo composto

    prendere condizionale passato

    io avrei preso
    🔊
    tu avresti preso
    🔊
    lui/lei/Lei avrebbe preso
    🔊
    noi avremmo preso
    🔊
    voi avreste preso
    🔊
    loro avrebbero preso
    🔊

    Opšte informacije o kondicionalu (Condizionale) italijanskih glagola

    Kondicional (Condizionale) je osnovno glagolsko stanje u italijanskom jeziku, koje se koristi za izražavanje radnji ili stanja koja zavise od određenih uslova. Često se koristi za izražavanje želja, molbi ili hipotetičkih situacija koje nisu izvesne.
    Na primer, rečenice kao što su "Vorrei un caffè" ili "Se avessi più tempo, viaggerei di più" pokazuju kako se kondicional koristi za izražavanje situacija koje zavise od određenih okolnosti.
    Ovo glagolsko stanje može se konjugovati u sadašnjem i prošlom vremenu i ključno je za jasno izražavanje i prenošenje složenih misli na italijanskom jeziku.

    imperativo prendere. Imperativ glagola prendere


    prendere imperativo

    tu prendi
    🔊
    noi prendiamo
    🔊
    voi prendete
    🔊

    prendere congiuntivo esortativo

    Lei prenda
    🔊
    Che lui/lei prenda
    🔊
    Che loro prendano
    🔊

    Opšte informacije o imperativu (Imperativo) italijanskih glagola

    Imperativ (Imperativo) je važan način glagola u italijanskom jeziku, korišćen za davanje naredbi, uputstava ili saveta. Oblikuje se za drugo lice jednine, drugo lice množine i prvo lice množine.
    Na primer, rečenice kao „Fai attenzione!“ ili „Parlate lentamente!“ pokazuju kako se imperativ može koristiti za direktnu i jasnu komunikaciju. Izraz „Andiamo!“ koji označava poziv da se nešto zajedno uradi, takođe je primer imperativa.
    Međutim, važno je napomenuti da imperativ nema oblike za treće lice jednine i množine. U tim slučajevima se koristi konjunktiv za izražavanje želja ili preporuka na nežniji način. Ova osobina čini italijanski jezik jedinstvenim, jer konjunktiv donosi notu ljubaznosti i delikatnosti u razgovore.
    Poznavanje imperativa i njegova pravilna upotreba su ključni za efikasnu komunikaciju i održavanje prijateljskog tona u svakodnevnim interakcijama.

    Evo zašto je važno koristiti naš trener za konjugaciju pri učenju italijanskog!

    Konjugacija glagola je jedan od najzahtevnijih delova italijanskog jezika, a njeno savladavanje zahteva redovno vežbanje.
    Uz naš interaktivni alat možete vežbati na zabavan i personalizovan način, savladavajući i najčešće korišćene glagole, kao i one složenije. Naš trener vam pomaže da poboljšate tačnost i brzinu, čineći vaše izražavanje tečnijim.
    Bilo da ste početnik ili napredni korisnik, naš trener konjugacije pomoći će vam da podignete svoje jezičke veštine na viši nivo!